VRTLARstvo

Dobrodošlica svim ljubiteljima cvijeća koji su amateri u uzgoju kao i ja. Vaši savjeti su dobro došli.

07.04.2007.

MAĆUHICE (Viola wittockiana)

Free Image Hosting at www.ImageShack.us Maćuhica je jedan od prvih znakova proljeća u vašem vrtu. Taj bliski srodnik ljubičice, uljepšavat će vrt sve do kasnog ljeta.
Ako ste odlučili i ove godine u svome vrtu ili na balkonu zasaditi maćuhice, prilikom kupovine presada obratite pažnju na nekoliko detalja. Birajte sadnice čiji su listovi lijepe zelene boje, te one koji imaju tek nekoliko rascvjetalih cvjetova, ali mnogo pupoljaka.
Do pune vrtlarske sezone i vremena kada će procvjetati ljetnje cvijetne vrste pričekat ćemo još koji mjesec. A da bi nam do tada bilo cvijeća, pravi su izbor maćuhice, dvogodišnje cvijetne vrste koje su upravo sada preplavile štandove na tržnicama. Iako se njenom sadnjom može početi još u jesen, sada je vrijeme kada svojim prekrasnim cvjetovima šarenih boja uljepšavaju svaki vrt i terasu.
Maćuhice su nastale križanjem divljih vrsta. Ime je dobila po švedskom botaničaru Veitu B. Wittrocku, zaslužnom za njen nastanak.
Lijepo uspijevaju na gotovo svakom tipu vrtnog tla koje prije sadnje treba dobro obraditi, pognojiti i poravnjati grabljama. Na suncu ali i djelimičnoj sjeni, brzo će pokazati sve svoje kvalitete.
Sadimo je na razmaku 20-30 cm. Nakon sadnje potrebno je redovno zalijevanje, te odstranjivanje korova. U vrijeme cvjetanja, redovnim uklanjanjem ocvalih cvjetova sprječavamo tvorbu sjemena koje otežava cvjetanje.
Uz pravilnu njegu u maćuhicama ćete uživati sve do prvih vrućina, kada s dolaskom visokih temperatura prestaje razdoblje njihove cvatnje.

20.03.2007.

Jaglaci

Image Hosted by ImageShack.us

Jaglaci - vrtno ali i sobno cvijeće Jaglaci su vrtno cvijeće, no, mogu se uzgajati kao sobne biljke. Spadaju u jednogodišnje zeljaste biljke, ali i u trajnice. Kao sobna biljka cvjeta zimi i u proljeće, dok kao vrtna biljka cvjeta u proljeće. Primula malacoides - mirisavi, jorgovanski ili vjerenički jaglac naziva se i zbog rasporeda cvjetova i jaglac na sprat. Tek je prije 100 godina (1905./1906.) uvezen u Englesku iz Kine, a 1912. preuzeli su ga njemački vrtlari. Ova se jednogodišnja biljka smatrala vrtnom. Tek su postupno nastajali oblici prikladni za sobni uzgoj. Boja cvjetova može biti od bijele preko sjajnoružičaste, različitih nijansi ružičaste, vatrenocrvene sve do plavocrvene. Cvatnja, zavisno o uzgoju, traje od marta do aprila. Biljke kupujte u fazi cvjetanja. Ocvale cvjetove redovito uklanjajte, tako ćete cvatnju održati 2 - 3 mjeseca. Ovaj je jaglac vrlo skroman, osjetljiv je samo na preveliku toplinu, sunce i suhu korijenovu balu. Najviše mu odgovara svijetlo mjesto, no, ne izravno sunce, umjerena vlaga i temperatura od 10 do 12° C. Nažalost, nakon cvjetanja nema daljeg uzgoja, biljku bacite. Primula vulgaris - jastučasti jaglac smatra se najstarijim i najvažnijim vrtnim jaglacem, a postaje sve važnijim i kao sobna biljka. Jastučasti jaglac sadi se u zdjelice ili sandučiće. Mjesto uzgoja mora biti svježe, zračno, polusjenovito i ravnomjerno vlažno. Cvjeta od decembra do maja. Nakon cvjetanja više se ne može uzgajati kao sobna biljka, no, moguće ga je presaditi u vrt. Primula sinensis - kineski jaglac donesen je u Englesku 1821., gdje su od njega uzgojene bezbrojne vrste. Postoje sorte sa cvjetovima veličine ruža ili karanfila. Cvate od februara do maja. Listovi su veliki, a cijela je biljka dlakava. Kineski jaglac je trajna biljka koja se dobro drži. Mjesto uzgoja mora biti svijetlo, no, bez izravnog sunca i temperaturu od oko 15° C. Zalijeva se oprezno jer je osjetljiv na stalnu vlagu. Tokom cvatnje zalijeva se malo obilnije, dok se kroz ostali dio godine vlaga održava ujednačenom jer nema pravo vrijeme mirovanja. Prihranjuje se oprezno, jer je osjetljiv na soli, svake dvije sedmice polovicom preporučene koncentracije. Nakon cvatnje presađuje se u posudu iste veličine ili za broj veću, u laganu humusnu zemlju ili supstrat uz dodatak malo oštrog pijeska. Razmnožava se sjemenom. Uzgaja se pod staklom. Primula x kewensis nastala je 1898. u početku kao slučajan rezultat uzgoja u staklenicima Kew, blizu Londona. Cijela je biljka često brašnjava, iako ima sorti bez tog svojstva. Listovi su jajoliki, nepravilno nazubljeni. Cvjetovi stoje na stapci visine do 30 cm. Boja cvijeta je žuta. Cvate od februara do aprila, prema uzgoju može biti ranija ili kasnija. Jedan je od najboljih jaglaca u loncu. Nažalost, jednogodišnja je biljka.

22.01.2007.

Vrijeme je za razmišljanje o ljetnom cvijeću (ili me prevari sunce)

Ljetno cvijeće sijati – zimi


Iako je zima u punom jeku već sada treba zasijati ljetno cvijeće kako bismo ga u proljeće – čim malo otopli – mogli presaditi u vrt. Sjeme ljetnog cvijeća sije se obično u sandučiće koji se drže u klijalištu, plasteniku ili u stanu na sobnoj temperaturi.  Prije nego posadimo sjeme – moramo i dobro isplanirati kojim ljetnicama želimo idućeg ljeta obogatiti vrt. Moramo tačno odrediti koje ćemo vrste i po boji i po veličini upotrijebiti kako bi nam svaka pojedina skupina biljaka došla do punog izražaja i činila skladnu cjelinu s drugim biljkama u vrtu. Pri tom moramo razmotriti koje ćemo biljke saditi na sunčanim, a koje na sjenovitim položajima. Dok je Impatiens ili vodenica kraljica sjenovitog djela vrta u kojem se i begonija dobro osjeća, dotle mnoge druge ljetnice zahtijevaju sunčane položaje.
Ljetnice izuzetno sitnog sjemena kao što je sjeme begonije, ageratuma, anthirinuma i nekih drugih cvatućih biljaka sijemo u sandučić na usitnjeno, fino prosijano tlo i ne pokrivamo ga zemljom. Sjeme samo pritisnemo daščicom ili pločicom od stiropora kako bi bolje prionulo uz zemlju. Takvo sjeme nije dobro zalijevati jer bi ga voda otplavila već je najbolje sandučiće stavljati u posudu s vodom u kojima voda doseže do samo trećine sandučića. Voda će se tada kapilarnim putem popeti do vrha zemlje u sandučiću i vlažiti sjeme upravo toliko koliko je to potrebno kako bi ono nabubrilo i proklijalo.
Osim za sjetvu ljetnog cvijeća sada je vrijeme i za sjetvu ranog paradajza i paprike u grijanim plastenicima ili toplim klijalištima. Ovo sjeme moramo prekriti tankim slojem zemlje. Sijemo ga na dubinu veću dva do tri puta od promjera njegovog sjemena.
Nakon nicanja presadnice i cvjetnica i povrtnica zalijevamo umjereno tek toliko da nam zemlja bude vlažna. Tada malo smanjimo temperaturu u prostoriji. Zasijane sandučiće držimo na svjetlom mjestu kako se klijanci ne bi izdužili i oslabili, a zatim ih kad presadnice narastu

 

 

Februar
Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja.
Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi
Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, moze to učiniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja vise nije smrznuta
Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo
Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

 

Savjeti za dohranu cvijeća

Odavno poznati i iskušani domaći recepti baziraju se na prirodnim sastojcima koje često završe u otpadu. Pa zašto ih ne iskoristiti i pritom očuvati naš okoliš? Lahko ćete od njih napraviti prirodna sredstva (mogu se pripremiti u svakom domaćinstvu) u nedostatku hemijskih koja će poslužiti za dodatnu prihranu sobnih i vrtnih biljaka, a neka i za zaštitu od biljnih nametnika.


Otopinu bijelog luka pripremite tako da usitnjeni luk prelijete vodom i ostavite da stoji nekoliko sati, najdulje 1 dan. Zatim procijedite i 2-3 puta sedmično nerazrijeđenom otopinom poprskajte napadnute biljke od raznih nametnika. Neugodan miris će brzo ishlapiti. Možete očišćeni luk prepoloviti i lagano utisnuti u zemlju. Ovako ćete se riješiti gljivica koje se razmnožavaju u zemlji i štete biljkama, a ne podnose češnjak.


Sitno nasjeckana kora banane koju treba umiješati u zemlju služi kao gnojivo cvijeću jer sadrži veliku količinu kalija i šećera.


Ljuske jajeta koje ostanu nakon pripreme slastica i raznih jela namočite u vodu i ostavite da odstoje nekoliko dana. Tom otopinom zalijevajte biljke i prirodno ih prihranjujte.


Umjesto da ostatke kafe bacite, zalijte njome cvijeće. Učinak će biti veći ako je zaslađena jer će šećer u supstratu aktivirati faunu. Osim toga efekt gnojiva postići će se visokom razinom kalija iz kafe koji će ojačati obrambeni sistem biljke.

 

Kopriva (Urtica dioica) je izvrsno sretstvo u borbi protiv biljnih vasi. Da bi se mogla koristiti za prskanje, isjecka se, prelije hladnom vodom i pusti da odstoji 2 dana. Nakon toga biljke se prskaju 5% rastvorom dobijene tecnosti.

 

23.11.2006.

Šafrani (krokusi, kaćuni)

 

Poznato je više od 100 sorti, ali samo trećina je kultivirana. Najpopularniji šafrani su su danas oni koji nimalo ne liče svojim precima. Neki šafrani cvatu i u jesen, ali oni su rijetki. Većina šafrana dolazi iz područja Mediterana. Posebno lijepo izgledaju kada se posade u velikom broju.I šafrani zahtijevaju dobro drenirano tlo. Oni koji ostanu u tlu uvijek će cvasti nešto kasnije u odnosu na prethodnu godinu.

Boja cvjetova: žuta, bijela, ljubičasta, prugasta, brončana.
Period cvatnje: februar - mart.
Prosječna visina cvijeta: 7,5 – 12,5 cm.
Dubina sadnje: 12,5 cm.
Razmak među lukovicama: 2,5 cm.
Zahtjevi za svjetlom: sunce i djelomična sjena.
Sadnja: rubnjaci, kameni vrtovi, travnjaci, pod stablima i grmljem.

16.11.2006.

Sadnja lukovica

Lukovice koje cvatu u proljeće moraju se saditi u jesen jer zahtijevaju neprekidni “uspavani” period niskih temperatura koje stimuliraju razvoj korijena.
Pravilo je, što je hladnija klima, ranija je sadnja. U hladnijim klimatskim područjima, na primjer, sadnja je u septembru i oktobru. U toplijim klimatskim područjima, sadnja ne treba započeti prije decembra (ili čak i kasnije). Jedino zajedničko pravilo je da se jesenske lukovice moraju posaditi prije prvih teških mrazeva.

Najbolje je lukovice posaditi što je prije moguće nakon što ste ih donijeli doma. 
Ako ih morate uskladištiti, držite ih na suhom i hladnom- između 10o do 15oC. Za duge periode skladištenja možete iskoristiti odjeljke hladnjaka za čuvanje voća i povrća, ali morate biti sigurni da nisu blizu zrelog voća jer plin koji nastaje u procesu zriobe voća može uništiti lukovice.
Jesenske lukovice nude široki spektar boja, visina i perioda cvjetanja. Pustite mašti na volju, laki uzgoj lukovica dozvoljava vam da se koncentrirate na planiranje uređenja vrta.

Sve što trebate znati o planiranju vrta napisano je na pakiranju lukovica ili vam je dostupno kod vašeg dobavljača. Ono što trebate znati je:
- boja cvijeta
- u kojem mjesecu će procvjetati
- koliko visoko će cvijet izrasti
- vrijeme sadnje
- koliko duboko saditi

Izrezivanjem slika iz kataloga ili brošura koje možete nabaviti u svim vrtnim centrima, možete planirati svoj vrt iz snova u vlastitom dnevnom boravku.
Trebate voditi računa samo o tri faktora:
- boji
- visini biljke
- vremenu cvatnje

Postoje ključna rješenja za bojama raskošnu i kreativnu sadnju:
· Sadite lukovice niskog rasta, kao što je žabljak ljutić (Muscari armeniacum), ispred višeg cvijeća, kao što su tulipani.
· Uvijek sadite lukovice u grupama, bilo u malim hrpama ili velikim gredicama, usamljeni cvijet nikada ne izgleda “dramatično”.
· Posadite raštrkane hrpe rano cvatućih lukovica, kao što su šafrani, preko cijelog travnjaka kako bi postigli “prirodan” izgled.

Posadite hrpe narcisa oko naslaganih cjepanica ili na travnjaku kojeg ne kosite često. Na ovaj ćete način obojiti svoj okoliš u proljeće, a ostavljene da same uvenu, vraćat će se

                                                        svake godine. Dobro odabrano i zrelo sađenje naturaliziranih lukovica može doprinijeti ljepšem izgledu vašeg doma na način kako tomu doprinose zrela stabla i grmlje.

Eksperimentirajte. Vi znate bolje od stručnjaka koje vam se cvijeće sviđa. Odaberite cvjetnu vrstu i sortu prema trenutnom raspoloženju i zasadite je na manjoj površini. Ako vam se svidi, dogodine je dodajte više.

Većina jesenskih lukovica će uspijevati na potpuno ili djelomično osunčanim mjestima iako ustvari, uspijevaju na gotovo svakoj lokaciji s dobrom drenažom. Lukovice truhnu u stajaćoj vodi tako da treba izbjegavati područja sklona poplavi, kao što su udoline ili područja ispod i oko odvodnih cijevi.

Nakon što ste odabrali mjesto:

1.Iskopajte ili brazdu za sadnju na gredicu ili pojedinačne rupe za po jednu lukovicu ili male hrpe lukovica. (Vodite računa da hrpe cvijeća privlače više pažnje od pojedinačnih cvjetova.) Da bi odredili koliko duboko saditi, uzmite u obzir kalibražu, odnosno veličinu lukovice. Velike lukovice ( 5 cm ili više ) se obično sade dvadesetak centimetara duboko; manje lukovice (2,5 cm) sade se dvanaestak centimetara duboko. 
2. Rastresite zemlju grabljama kako bi prozračili tlo i uklonili korove i kamenčiće. Primiješajte malo treseta da poboljšate drenažu. Sadite velike lukovice na razmak od 7 – 25 cm i male od 2,5 – 5 cm. (Ako niste sigurni koja je prava strana tj. ona koja ide prema gore, ne brinite. Naopako okrenute lukovice obično se ionako okrenu same!)
3. Pokrite lukovice zemljom i obilato zalijte. Dodajte 5–7 cm slame, piljevine ili borove kore preko mjesta gdje su posađene lukovice kako bi ih dodatno zaštitili od hladnoće i tlo od isušivanja.

Jednostavno kao 1-2-3. Slijedeći ova jednostavna uputstva, vaš šareni vrt će sigurno izazvati zavist kod susjeda. U osnovi, sve se svodi na: zasadite ih u zemlju i sanjajte cijelu zimu o veličanstvenom proljeću koje vas očekuje.

 

25.10.2006.

Surfinija

ZALIJEVANJE

Ako ste se odlučili ukrasiti svoju kuću surfinijama, morali ste se odlučiti između dvije mogućnosti: ili ćete je zasaditi na polusunčano mjesto ( sjeverni i zapadni balkoni i prozori) te zalijevati jednom/dva puta na dan ili ćete je staviti na sunčanu stranu, što one naročito vole, ali onda ih morate zalijevati, uz redovno, jednom/dva puta na dan i još jednom tijekom dana relativno toplom vodom tako da ne namočite ni jedan list ili montirati zalijevanje «kap po kap» za što vam je potrebna pomoć muškog dijela domaćinstva i malo veća, ali jednokratna investicija u materijal. Takav materijal možete nabaviti u svakoj bolje opremljenoj poljoprivrednoj trgovini.

To što su vrlo osjetljive na vlagu znači da ne mogu biti u normalnim «kopanjama», nego u onima širima i dubljima. Tu nemojte štedjeti jer ako korijen surfinije jednom ostane bez vlage,  biljku gotovo možete otpisati. U plitkim i uskim posudama bez obzira kako jako zalili, vlaga brzo ishlapi na vrućini i biljka ostane «na suhom». Voda za zalijevanje može biti iz vodovoda ali je mnogo bolje ako je odstajala. Zalijevanje mora biti redovito, ali umjereno kako se ne bi pojavile plijesan i trulež.

SADNJA

Za surfiniju je vrlo važno u kakvu se zemlju sadi- ona mora biti obogaćena startnim gnojivom te kristalonom s mikroelementima željeza. Stoga je gotovo bačen novac ako je pokušate posaditi u vrtnu zemlju ili sačuvati za iduću godinu.

BOLESTI

Surfinija je puno manje podložna bolestima nego pelargonija.

Pojava bakterioza uzrokovana je zarazom iz zemlje.
Tu spada i pjegavost koju ne možemo izliječiti ali možemo se osigurati kako do nje ne bi došlo - dezinfekcijom zemlje.
Od bolesti može se još pojaviti i kovrčavost lista, rđa i dr.

Preporučamo jedno prskanje u 3-4 tjedna, fungicidom protiv plijesni, insekticidom protiv ušiju i akaricidom protiv paučnjaka. Za to je pogodan i ostatak mješavine za prskanje vinograda. Protiv ušiju dobro je namočiti u vodi 1-2 dana ostatke od popušenih cigareta(čikove) i time, kad su hladni, dakle, ujutro, namočiti listove i čitave biljke.

DOHRANA

Dohranjivati najmanje jednom tjedno u vodu za zalijevanje i to tekućim gnojivom koje mora biti posebno namijenjeno dohrani surfinija koje je obogaćeno željezom. Ako imate mogućnosti bilo bi dobro da nabavite i samo željezo za zalijevanje i njime uz redovito zalijevanje gnojivom, na primjer ponedjeljkom, zalijevate četvrtkom. Na svakom takvom sredstvu su i napuci za uporabu. Ako su listovi blijedi i svijetli, te se na njima jasno raspoznaju lisne žile znači da dohrana nije dostatna. Što je boja cvijeta surfinija svjetlija, to su one zahtjevnije za dohranu. Kruže priče da su koprive ostavljene u vodi za zalijevanje dostatan izvor željeza za surfinije. To ne samo da nije točno, nego i škodi biljci jer tako ostavljene u vodi pogoduju razvoju štetnih bakterija i otapaju olovo koje se koprive apsorbiraju iz ispušnih plinova automobila, a olovo je vrlo štetno za svaku ukrasnu biljku, pa tako i surfiniju. Surfinija najmanje dva puta u sezoni odbaci veliku količinu cvjetova i listovi relativno požute. To je normalan status, a Vama pokazatelj da pojačate dohranu. Za tjedan dana bit će još ljepše i bogatije cvjetovima.

ODRŽAVANJE

Surfinije su, ako se pridržavate svega gore navedenoga, vrlo zahvalne i dekorativne biljke. Treba još samo napomenuti da se suhi cvjetovi i listovi ne smiju odstranjivati jer ako otkinete bilo koji zeleni dio biljke, na otkinutom mjestu nastaje «rana» na koju se hvataju bakterije i ostali uzročnici bolesti.

PREPORUKA

U kasnu jesen bacite sve iz tegli jer je vrlo teško u uvjetima domaće proizvodnje zadržati zdrav matičnjak i uzgojiti zdrave presadnice s normalnim genetičkim materijalom. Ne zaboravite da je surfinija jednogodišnja biljka!

 

25.10.2006.

PELARGONIJE

Pelargonije možete uzgajati godinama samo ako ih za hladnih zimskih dana smjestite na sigurno, toplo mjesto. Ipak, s godinama odrvene pa je dobra ideja s vremena na vrijeme uzimati reznice i obnavljati svoje miljenice.
Đirani cvjetaju od proljeća do jeseni, iako će, ako ih uzgajate na svijetlome i toplome mjestu, cvjetati i tokom zime.
Ako stalno otkidate ocvale cvjetove, produžit ćete cvjetanje, a vašim će pelargonijama dobro doći tekuće gnojivo tokom ljeta.
U hladnim zimskim uvjetima održavajte im zemlju gotovo suhom, a krajem zime i početkom proljeća prikratite ih kako biste potaknuli novi izrast.

 


21.10.2006.

Grmolika kamenjarka (alisso nano - violet queen)

-

09.09.2006.

ISKUSTVO VRIJEDNO PAŽNJE

Gajenje cvijeća zavisi od sastava zemlje i vrste cvijeća. Zemlja koja se nabavlja u trgovinama ne sadrži uvijek sastojke koji su cvijeću potrebni. To je humus (kompost) koga nema dovoljno u zemlji. Humus je siromašan organskim materijama pa u njemu neće svo svijeće dobro uspjevati. Zato biljku treba hraniti dodatnim vještačkim đubrivom. Pri upotrebi ovih gnojiva obavezno je pridržavati se uputstava, jer prekomjerno korištenje može biti štetno. Biljkama je dodatna hrana potrebna samo u periodu razvoja, a poslije ih više ne treba dohranjivati.
Možete se i sami snaći za đubrivo:
* Mlijeko je za sobne biljke i za cvijeće u saksijama odlično đubrivo. Mlijeko se jednostavno pospe po biljci s tim što bi veća količina prosutog mlijeka trebala da padne na zemlju u kojoj se cvijeće gaji. Tek poneka kap dovoljna je da ostane po cvjetićima ili lišću biljke. Mlijeko se sipa u cvijeće koje se gaji na prozorima i balkonima.
* Voda u kojoj su se kuhala jaja također služi za zalijevanje cvijeća u saksijama. Tako će sobne lončarice dobiti dovoljno minerala, naravno, voda se mora ohladiti.
Također i voda u kojoj je oprano meso služi za zalijevanje cvijeća.
A vodi kojom svakodnevno zalivate cvijeće, obavezno dodajte malo soli.
Voda u kojoj se kuhalo povrće također služi kao odlično gnojivo.
* Surutka je odlično đubrivo za sobne lončarice.
* Čaj je također veoma prikladno gnojivo za sobne biljke.
* Možete u flaše kole ubaciti žare e ostaviti da smekne u vodi, i time zalijevati cvijeće.
Možete osim žare na isti način ubaciti i ostatke povrće ili voća, pustiti da odstoji dok ostaci ne omekšaju, spuznu i time zalijevati.

LIMUN
Ako želite da imate vlastiti limun, uradite slijedeće. Ostavite tri dana košpice limuna potopljene u čaši vode, a zatim ih sve zajedno zasadite u lonac za cvijeće. Poslije mjesec dana sadnice limuna presadite svaku u posebnu posudu. Poslije 2 godine ovaj limun mora da se kalemi.

09.09.2006.

DRVO ŽIVOTA (DRACAENA)

(Kao odgovor za @Samohrana djevojka)
Lisnata dekorativna biljka porijeklom iz Afrike i Male Azije, pa joj zato i ljeti i zimi treba sobna temperatura.
Spada u porodicu ljiljana, ali su to danas potpuno različite vrste. Rod dracaena obuhvata 40 vrsta.
Može narasti u veliku i široku biljku koja traži mnogo mjesta pa se drvo života treba presađivati svake godine. Zasad nove biljke postiže se odsijecanjem vrha stabljike koji se drži u vodi koja se ne mijenja već se dosipa isparena količina vode. Kad pusti žile zasadi se u saksiju. Ona traži dosta vode, ali mora se osigurati i brzo otjecanje suvišne vode slojem grubog pijeska ili krhotina na dnu cvjetnog lonca. Jednom mjesečno obavezno prihranjivati i zalijevati tik uz stabljiku ili u tanjirić. Po preporukama onih koji imaju drvo života, kažu da traži puno svjetla i manje vode.
Listove je dobro oprati s pivom, ali samo pjenom i samo gornje dijelove listova, nikada donje - to je za sjaj listova i protiv prašine.
Ljeti ne smije biti izloženo jakom suncu, jer lišće na suncu izblijedi.

08.09.2006.

LJILJAN

Kažu za njega da je simbol nevinosti. Lijer, krin- u bosanskom jeziku u prošlosti, ljiljan je lukovičasta biljka, čije lukovice sadimo u jesen (septembar ili početak oktobra), a cvijeta u junu ili julu. Voli propustljivo, plodno, rastresito i pomalo krečno zemljište. Po završetku cvjetanja treba prestati sa zalijevanjem i izvaditi lukovice iz zemlje (ovo kažu stručnjaci. Koliko ja znam, niko ko ima ljiljan u vrtu ne vadi lukovice iz zemlje i raste i cvjeta iz godine u godinu, čak se i širi u velike grmove). Posebno treba voditi računa da se lukovice ne osuše. Zato ih čuvajte u vlažnom tresetu. U proljeće ljiljan traži intenzivno zalijevanje koje tokom ljeta treba smanjiti. Cvjetove treba brati dok se pupoljci ne otvore, jer tako traju duže.

08.09.2006.

Biljkama protiv vrućine

Naučnici u posljednje vrijeme sve više proučavaju uticaj biljaka na zdravlje ljudi. Ovo istraživanje postaje još aktuelnije u vrelim ljetnim danima. Spas, kako tvrde ekolozi, stiže upravo iz naših domova ukoliko sa malo znalačkog umijeća sebi napravimo oazu koja će nam pomoći da preživimo vrućine i obezbjedimo prave borce protiv zagađenosti. Dakle, stručnjaci kažu da ne morate izlaziti iz stana da biste udisali više kiseonika, već da je to sasvim moguće i u sobi. Razne sobne biljke su tako postale ne samo ukras doma, već upijači raznih štetnih materija iz vazduha.
u svakom domu treba da rastu:
* KAKTUSI i to što veći to bolje. Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne čestice iz zraka i treba ih rasporediti odmah pored prozora. Interesantno je još i da stimulišu erogene zone oba pola, tako da korist u njima biva višestruka.
* MUŠKATLE - Imajte bar jedan korjenčić u stanu jer dokazano je da ova biljka pomaže čak i kod nesanice i glavobolje.
* LIMUN ili drvo nekog citrusa moćan je čistač zraka i veoma dobro utiče na vegetativni nervni sistem organizma.
* RUŽA ako raste zajedno s bosiljkom i nanom garantuje čist zrak i dovoljno kiseonika. BOSILJAK kažu rastjeruje i komarce, pa ga treba imati na terasi ili spoljnim prozorima.
* BIJELI I CRNI LUK gajiti u jednoj saksiji. Osim što su čistači zraka, oni garantuju miran san bez noćnih mora.
* O našem zdravlju brinu i fluidi PERŠUNA, CELERA I MIROĐIJE.

Da bi sve ovo izgledalo ljiepo ukomponovano, pri tome i korisno, botaničari savjetuju da se u jednoj žardinjeri na prozoru ili terasi zasadi aranžman sastavljen od tzv. začinskih biljaka. Peršun, mirođija, celer, ruzmarin, bosiljak - uz to možda po koja jagoda, drvce lovora, nekoliko bijelih rada i eto malog cvijetnog i ljekovitog uživanja.
Možete zasaditi i patuljastu ukrasnu breskvu, papričice, čak i krastavac.
Klima uređaje, zamračivanje, provjetravanje može zamijeniti čudesna moć biljak.

08.09.2006.

Ruže penjačice

Ako volite ruže, a imate malo prostora, onda je pravo rješenje da na takvoj površini posadite penjačice. Ruža penjačica ili, kako je često zovu, kraljica cvijeća, za kratko vrijeme osvaja gole zidove.
Postoji više vrsta ruža penjačica, ali je pod zajedničkim nazivom "rambler" objedinjeno više njih. Svojstveno im je da imaju duge, tanke i mehke izboje, pomoću kojih se mogu popeti i do pet metara visine. Nažalost, većina ruža ovog tipa cvjeta jednom godišnje. Popularne sorte su bijele, zatim jarkocrvene limun žute.
Da bi bile pravilno njegovane, treba se pridržavati nekoliko pravila:
* Ruže se ne mogu same penjati kao što to radi bršljen. Ružine grančice, a naročito krute izboje, trebate sami vezati. Uvijek ih usmjeravajte vodoravno, jer ukoliko glavni izdanak raste okomito u visinu, ruža će poslije nekog vremena prestati cvjetati u donjem dijelu.
* Prilikom sadnje penjačica, zemlja mora biti kvalitetna, srednje ilovasto tlo bogato humusom i srednje kiselo.
* Ruža od zida mora biti udaljena najmanje 40 cm.
* Ruže iz grupe rambler dovoljno je jednom u 4 do 5 godina orezati, dok "Climberke" koje cvjetaju nekoliko puta godišnje treba obrezivati svake godine.
* Da bi ruže ostale vitalne i zdrave, pognojite ih krajem juna.
To radite u jutarnjim satima kada sunce nije jako. Nikad ne gnojite potpuno isušenu zemlju.
* S dolaskom toplih dana na ružama se mogu primijetiti brojne štetočine, koje su uzrok biljnih bolesti. Ako ih na vrijeme ne otklonite, štetočine mogu dovesti do izostanka cvatnje. pa čak i propadanja cijele biljke.
Osim brojnih sitnih štetočina, koji se hrane sisanjem biljnih sokova, a koje se uočavaju tek detaljnim pregledom, ruže često napadaju insekti koji jedu listove, cvjetne pupove i grančice. To su razne vrste gusjenica. One se uklanjaju mehaničkim putem, izuzev ako ih je previše. U tom slučaju gusjenice se uništavaju hemijskim putem.

07.09.2006.

Pokretne bašte

iz ljubavi prema zelenilu i cvijeću razvila se i nova vrsta vrtova - pokretni ili mobilni vrtovi. To je rješenje za sve one koji nemaju zemlje, a imaju potrebu da uzgajaju, njeguju i uživaju u biljkama i cvijeću.
Balkonska terasa, atrij, dvorište ili avlija mogu biti naš najljepši i najdraži kutak. Priroda i čovjek su stvorili biljke za različite uslove pa pravilnim izborom svaki prostor može biti uspješno i kvalitetno ozelenjen.
Mobilni vrtovi su ustvari biljke zasađene u saksije različitih veličina prema veličini biljaka. Umješnim odabirom, pravilnom njegom i ukusnim rasporedom posuda postiže se izvanredan estetski efekat. S malo truda i izdatka ovakav vrt može biti stalno aktuelan. Zamjenom neke od ocvjetalih biljaka novom biljkom svake sezone naš mobilni vrt može živjeti punim životom iz sezone u sezonu. I dok biljke u vrtu ne mogu biti mobilne , naše biljke u posudama možemo razmiještati po našoj volji i ukusu i stalno praviti novi izgled i novi ugođaj.
ŠTA OD BILJAKA MOŽE USPIJEVATI:
NA OSUNČANOM PROSTORU (južne terase):
- ružičasta ruža puzavica
- viseća pelargonija
- ukrasni puzajući grah
- bršljen
- ukrasni duhan
- petunija
- sporiš
- lavanda
- ljiljan
- karanfil
- ukrasna žalfija
- kadifice
- suncokret
- ukrasni kukuruz
- plave kadulje
- bosiljak
- matičnjak
- peršin
- svo začinsko bilje

jednogodišnje penjačice:
- ukrasni slak
- ukrasni puzajući grah
- crnooka suzana
- hmelj
- dragoljub
***
- limun
- ljetni jorgovan
Grmovi:
- grmovi oleandera
- grmovi lovora
- grmovi ruzmarina
- palme
- bambus

Ne trebaju se razočarati oni koji imaju mjesta za mobilni VRT U SJENI -2-3 sata sunca. Evo oje se biljke uspješno mogu uzgajati:
- bršljen
- scila - proljetna lukovica
- bergenija
- visibaba
- jelenak
- đurđevak
- vrijedne lize
- menđušice
- hoste (hosta sp.) nezamjenjiva vrsta u modernom vrtlarstvu. Postoji puno vrsta tako da s samo od nje može u polusjeni napraviti predivna cvjetna gredica. cvjeta u drugoj polovini ljeta.
- gomoljaste begonije
Tu se još može zasaditi:
- asparagus
- razne lozice
- neke vrste sobnog cvijeća koje se ljeti može držati napolju
- pachysandra terminalis - jedna vrsta niske biljke za sjenu i polusjenu
- zimzelen- nježni blijedoplaci cvjetovi

U jesen posadite u cvijetne sandučiće:
- rasad dvogodišnjeg cvijeća- nezaboravak, krasuljak, dan i noć, šeboj ili karanfil.

03.09.2006.

NARCIS

Narcisa ima oko 26 “divljih” vrsta i nekoliko stotina kultivara. Razlikuju se kako po obliku cvijeta i boji, tako i po veličini. Predstavnici ovog cvijeta mogu se naći na svim kontinentima. Lišće je dugačko, usko i svijetlozeleno. Cvjetovi su zvjezdasti, većinom svijetložute, a mogu biti i bijele boje,vrlo ugodnog mirisa. Postoje jednostavne i duple vrste. Svaka stabljika nosi ili jedan ili više cvjetova što, naravno, zavisi od vrste. Osim upotrebe u vrtovima, narcisi su jako važni i kao rezano cvijeće. Dodatni šarm daju im i vrste koje mirišu.Gotovo sve vrste otporne su na zimu. Jednom posađeni narcisi mogu ostati na istom mjestu godinama. Dijelit će se, tako da će i nakon druge i treće godine od sadnje davati veliki broj cvjetova. Prednost im je što ih se može posaditi na mnogo mjesta u vrtu budući da podnose i sunčana i djelimično zasjenjena mjesta, travnjake, mjesta pod stablima ili grmovima.Nakon cvjetanja nemojte rezati listove ili vezati ih,ostavite ih da se prirodno osuše.
Boja cvjetova: bijela, žuta, narančasta, crvena i ružičasta
Cvjetanje: od februara do maja.
Dubina sadnje: 20 cm za velike lukovice, 12,5 cm za male lukovice.
Razmak među lukovicama: 7,5 cm za velike lukovice i 2,5 cm za male lukovice.
Upotreba: pogodni su za gotovo svako moguće mjesto u vrtu: gredice, kameni vrtovi, klijališta i za rezano cvijeće.

02.09.2006.

TULIPANI /LALE

Ime tulipan nastalo je najvjerovatnije od turske riječi tulbent= turban. Najviše uspjeha u gajenju lala imali su Holanđani.
Lale pripadaju porodici ljiljana. Zbog brojnih oblika i varijeteta, kao i bogatstva boja, lala je od davnina omiljena. Postoje sorte sa malim i velikim cvjetovima, jednostavnim i punim, zatim sa cvjetovima koji liče na ljiljan ili papagaja i sl. Boje su od bijele, zelenkasto-bijele, žute, ružičaste do tamnocrvene. Veoma su zanimljive i dvobojne lale.
Tulipane je vjerovatno najlakše uzgojiti. Jedini pravi problem na koji treba paziti je drenaža tla. Bez odgovarajuće drenaže, lukovice se ne mogu zakorijeniti kako treba i mogu čak i istruhnuti preko zime.Ako je moguće, preporučije se saditi lale na isto mjesto iz godine u godinu. Sunčano mjesto je poželjno ali podnose i malo sjene. Zavisno od klime, sade se od septembra do novembra.
Prosječna visina cvijeta: 12-60cm, zavisno od sorte i klimatske zone.
Dubina sadnje: 20cm za velike lukovice i 12 cm za male.
Razmak između likovica: 5-10 cm.

02.09.2006.

ZUMBULI

Porodica: Liliaceae

Zumbuli su jako popularni kao vrtne biljke, a jedan od razloga za to je i jako široka paleta boja cvijetova. Drugi razlog je miris kojeg uzgajivači uvelike cijene. Lijepo ih je zasaditi pored puteljaka, staza ili u kamenjaru gdje mogu godinama ostati i tada stvaraju velike skupine koje u vrijeme cvjetanja lijepo izgledaju. U prirodi, zumbuli rastu samo oko Mediteranskog mora, posebno u Turskoj.
Zumbuli zahtjevaju dobro drenirano tlo. Ako ih morate posaditi u”teško” tlo, umiješajte oštrog pijeska u tlo. Podnose i sunčana mjesta i djelomično zasjenjena.
Za uzgoj u vrtu ove lukovice nisu baš pogodne jer je težina cvijeta velika pa se može lahko slomiti. Iako se lukovice zumbula koriste samo jednom, dobro ih je ostaviti u zemlji godinu ili dvije jer će im cvjetovi biti nešto manji nego u prvoj cvatnji.

Boja cvjetova: crvena, ružičasta, narančasta, nježnoružičasta, žuta, ljubičasta, bijela i plava.
Period cvatnje: mart – april.
Prosječna visina cvijeta: 25 cm.
Dubina sadnje: 20 cm.
Razmak među lukovicama: 15 cm.
Zahtjevi za svjetlom: sunce i djelomična sjena.

02.09.2006.

Cvijeće u kući i oko kuće

Da bi se mogao postići uspjeh u uzgoju cvijeća i ukrasnog bilja, kako onog koje uzgajamo u kući , tako i onog napolju u vrtu, potrebno je u prvom redu , da uvijek mislimo na to da je svaka biljka živo biće koje ima svoje specifične zahtjeve i koje može živjeti i napredovati samo ako mu osiguramo određene uvjete. Uz to moramo imati na umu da smo upravo mi,uzgajivači, otrgli to živo biće iz njegove prirodne životne sredine i prisilili ga da na neki način živi pomalo neprirodnim životom. To saznanje obavezuje nas da biljkama koje uzgajamo radi svog užitka osiguramo osnovne životne faktore: svjetlo, vodu, toplinu i hranu.

Počinjem pisati blog u septembru, na vrijeme da bih u proljeće mogla imati bolji vrt; navest ću šta bi se trebalo uraditi u ovom mjesecu oko cvijeća i karakteristike pojedinog cvijeća.
U jesen bi se trebale zasaditi lukovice narcisa, zumbula, tulipana, šafrana.

02.09.2006.

Život uz cvijeće

Savremenim načinom života čovjek je u gradovima sve više odvojen od prirode-zelenila. I ono malo gradskih zelenih površina ustupa se njegovom veličanstvu - automobilu. Beton nas hvata u svoju hladnoću. Šarenilo boja se gubi u sivilu betona, stakla, asfalta...Postajemo daltonisti ... jutarnji odlazak na posao u prepunim tramvajima, trolejbusima, autobusima... boravak u kancelarijama...proizvodnim pogonima... po podne u kući uz tv...Po cio dan u zatvorenom prostoru... Ovakav način života iscrpljuje čovjeka, brže se zamaramo i postajemo nervozni. Nama, tzv. savremenim ljudima oduzeto je ono što je vjekovima održavalo - život u prirodi. Zato se za vrijeme praznika i vikenda čitave rijeke automobila slijevaju iz gradova, žureći na izletišta, u zelenilo, u "tišinu" prirode. Oni koji imaju kakvu malu vikendicu (ne uzimam u obzir vile) pokušavaju sebi stvoriti kutak za odmor sadeći drveće, pokoji cvijet...U nedostatku prostora za obradu zemlje u gradu, ljudi su počeli zemlju donositi u stan, na prozore i balkone i tu, usred betona , stvaraju svoje male vrtove, cvijetne oaze. Da nešto ne radimo na pravi način, pokazuje i dalje sveprisutno sivilo u gradu. Rijedak je balkon ukrašen cvijećem, a i oni sretnici koji imaju komadić zemlje, kao da se trude da upropaste i osakate ljepotu u kojoj bismo svi mogli uživati u ljetnom periodu. Volim cvijeće, ali sam i ja jedan od nespretnih vrtlara. Željela bih imati mali kutak cvjetnog šarenila koji će me odmarati... Iz tog razloga pravim ovaj blog, da sa vama razmijenim informacije koje sam dugo skupljala, i da vi - ljubitelji zelenila, šarenila, mirisa naših bašča vašim savjetima pomognete i meni i sličnim amaterima poput mene. Nadam se da neću uzalud zauzimati prostor, a trebat će mi duži period da kreiram ovaj blog kako sam zamislila. Nudim vam sliku mog pokušavanja gajenja cvijeća u jednom kutku, koji je nažalost još neuspješan, ali sam sigurna da će iduće godine slika biti daleko ljepša i moj mali vrt bolji i šareniji. Normalno uz vašu pomoć...i moju upornost. Tek učim jer sam i ja dosad bila zarobljena u sivilu zgrada i gajenja balkonskog cvijeća koje nije moglo u onim malim vaznicama narasti i cvjetati onako kako sam željela.
Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us


Noviji postovi |

VRTLARstvo
<< 07/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Virnem:

Posjetite

Šta sve možete pročitati

Cvijeće

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
231039

Powered by Blogger.ba